četvrtak, 25. svibnja 2017.

Blagoslov uskrsne svijeće


Prema rubrikama Rimskog misala, na blagdan Spasova se nakon Evanđelja kao simbol otajstva koje danas slavimo – Kristovog uzašašća na Nebo, gasi uskrsna svijeća. Ona se blagoslivlja u uskrsnoj noći u svečnom obredu vazmenog bdijenja. Taj smo obred ove godine na Veliku subotu mogli održati u našoj Kapeli sv. Jeronima u Splitu. Ovdje donosimo nekoliko fotografija od pojedinih dijelova obreda.


Obred započinje blagoslovom ognja pred vratima ili izvan crkve. Svećenik nosi plašt ljubičaste boje i izgovara blagoslovnu molitvu te potom škropi oganj blagoslovljenom vodom i pokadi ga. Zatim na uskrsnu svijeću upisuje znak križa, brojčane znakove dotične godine, te grčka slova alfa i omega koja simboliziraju Krista – početak i svršetak svega stvorenja. Potom u svijeću ubada pet Kristovih rana koje su sačinjene od tamjana i voska te iz blagoslovljenog ognja pali svijeću.




Nakon blagoslova skida plašt i oblači dalmatiku bijele boje te nosi svijeću u crkvu pjevajući tri puta 'Svjetlo Kristovo'. Svijeću stavlja u sredinu oltarnog prostora i pjeva – usmjeren prema svijeći, hvalospjev uskrsnoj svijeći, tzv. 'Exultet'. Nakon hvalospjeva oblači ponovno ljubičasti plašt te slijede čitanja i molitve koje u slikama predoznačuju otajstvo Kristovog otkupljenja i vazma.



Potom dolazi treći dio – blagoslov krsne vode. Pjeva se prvi dio litanija svih svetih te svećenik odlazi do krstionice ili mjesta pripravljenog za krsnu vodu i pjeva posvetnu molitvu koja se odlikuje velikim sadržajnim bogatstvom i simbolikom.


Tom se prigodom krste katekumeni koji su se dugo pripremali da prime krst preporođenja, a prikladno je da se krste i djeca. Takvu smo prigodu imali ovaj puta, kada je prvi puta u našoj kapeli održano krštenje.


Obred krštenja započinje u predvorju crkve. Tu svećenik blagoslivlja sol koju stavlja djetetu na usta kao znak neiskvarenosti vjere i izgovara nad djetetom molitve otklinjanja (egzorcizma). Zatim mu stavlja na glavu okrajak štole i zajedno s kumovima i roditeljima ulazi u crkvu moleći Vjerovanje i Očenaš.


Obred se nastavlja ispred krstionice, odnosno mjesta s krsnom vodom gdje će se po prvi puta upotrijebiti netom blagoslovljena krsna voda. U obredu krštenja svećenik pomazuje krštenika katekumenskim uljem i krizmom koje je bio posvetio biskup na Misi posvete ulja na Veliki četvrtak, a ona se ulijevaju i u vodu kod blagoslova krsne vode.


Prije samog čina krštenja, svećenik skida ljubičastu štolu, odnosno plašt i stavlja bijeli. Na kraju obreda predaje kršteniku, odnosno kumu, krsnu svijeću i haljinicu.


Obred se nastavlja obnovom krsnih obećanja koju čine svi vjernici kao izraz vjernosti svome krštenju. Završava se drugim dijelom litanija, nakon čega slijedi Misa vazmenog bdijenja. Ona je istovremeno proslava Kristovog uskrsnuća, ali i dijelom obilježena atmosferom iščekivanja. U obredu sv. Mise se kao posebnost izostavljaju ulazna, darovna i pričesna pjesma te Vjerovanje i Agnus Dei. Kada svećenik zapjeva Gloriju, oglašavaju se zvona koja su utihnula na Veliki petak te se otkrivaju slike i kipovi. Nakon poslanice pjeva se svačani Aleluja, a nakon pričesti jutarnji čas (laude) s psalmima i hvalospjevom.

Još je jedna posebnost obredâ Velikog tjedna to što su se oni u Hrvatskoj u tradicionalnom rimskom (latinskom) obredu mogli vršiti gotovo u cijelosti na narodnom jeziku (osim samog teksta sv. Mise) prema odobrenim bogoslužnim knjigama, što smo mogli primijeniti i ovom prigodom. Nadamo se da ćemo iduće godine biti u mogućnosti upriličiti i druge obrede Velikog tjedna (Veliki četvrtak i petak).

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.